Call Centar: +381 11 3622888
Pretraga
Close this search box.
lajmska bolest

Lajmska bolest – bolest koju prenose (zaraženi) krpelji

Lajmska bolest je bolest koja se prenosi ujedom krpelja. Zaraženi krpelj je prenosnik Lajmske bolesti, a izazivač je bakterija Borrelia Burgdorferi.

Lajmska bolest je sistemsko oboljenje, što znači da je ugrožen ceo organizam, posebno koža, nervni sistem, zglobovi i srce.

Lajmska bolest, poznata i kao Lajmska borelioza, je bolest uzrokovana bakterijom Borrelia, koju šire krpelji iz roda Ikodes. Najčešći znak infekcije je crveni osip koji se širi, poznat kao eritema migrans, koji se pojavljuje na mestu uboda krpelja oko nedelju dana nakon toga.

U ovom tekstu ćete saznati:

Šta su krpelji?

Krpelji su sitni paraziti koji se hrane krvlju domaćina – uglavnom krvlju ljudi, pasa i mačaka.

Postoji stotine vrsta krpelja, a njihova veličina može da varira zavisno od faze njihovog uzrasta. Mogu biti vrlo sićušni od svega 1mm, pa do velikih veličine do 0,5 cm.

Lajmska bolest – bolest koju prenose (zaraženi) krpelji 1

Krpelji žive u hladnim i vlažnim žbunovima u parkovima, šumama ili vrtovima. Larve krpelja se uglavnom nalaze u nižem rastinju dok se formirani krpelji mogu naći i u travi. Najaktivniji su tokom proleća i jeseni.

Da bi došli do domaćina penju se na vrh trave i čekaju. Prvi par nogu krpelja poseduje senzorni organ koji lako oseti kada se približi potencijalni domaćin.

Kako se prenosi lajmska bolest (borelioza)?

Većina uboda krpelja je bezopasna i nije im potreban medicinski tretman. Ali neki krpelji (kao što su jelenski krpelji, drveni krpelji) mogu nositi štetne klice koje izazivaju bolesti poput Lajmske bolesti.

Kada se nađu na domaćinu, krpelji traže deo kože koji je lepo prokrvljen i tanji kako bi se lakše prikačili. Svojim dugim nazubljenim ustima krpelj polako i bezbolno probija kožu.

Krpeljima je potrebna krv ljudi ili životinja da bi preživeli, a posebno vole toplije (bolje prokrvljene) i vlažnije delove tela kao što su glava, pazuh ili prepone.

Lajmska bolest je najrasprostranjenija i najbolje proučena infekcija koja se prenosi zaraženim krpeljima.

Prilikom fiksiranja krpelja za kožu, bakterija Borrelia Burgdoferi (ukoliko je krpelj zaražen istom) ulazi u kožu. Spiroheta Borrelia je na ovaj način u stanju da kroz kožu uđe u organizam i izazove infekciju.

Borrelia se širi lokalno u koži oko mesta uboda, a zatim se nesmetano sa mesta infekcije limfnim putem ili krvlju rasejava po organizmu i naseljava različita tkiva i organe.

Iako je Lajmska bolest retko opasna po život, odloženo lečenje može dovesti do težeg oblika bolesti. Ljudi koji primete karakterističan osip ili druge moguće simptome, trebalo bi da se konsultuju sa svojim lekarom.

Lajmska bolest simptomi

Simptomi Lajmske bolesti počinju nedelju do mesec dana od ujeda zaraženog krpelja.

U većini slučajeva, da bi se prenela Lajmska bolest, zaraženi krpelj mora biti pričvršćen 36 do 48 sati. Ako pronađete krpelja koji izgleda natečeno, postoji mogućnost da se hranio dovoljno dugo da prenese bakterije. Uklanjanje krpelja što je pre moguće može sprečiti infekciju i širenje iste.

Samo manji broj uboda krpelja dovodi do Lajmske bolesti. Što duže krpelj ostaje vezan za vašu kožu, veći je rizik da dobijete bolest.

Prvi znak infekcije je lokalno crvenilo oko mesta uboda, poznato kao eritem, javlja se kod 80% zaraženih osoba. Vremenom se eritem širi, pri čemu može da ima svoje tipične i atipične oblike.

Lajmska bolest je propraćena tipičanim crvenilom u obliku kruga, koje se širi oko mesta uboda.

Rani znaci i simptomi

Ovi znaci i simptomi mogu se pojaviti u roku od mesec dana nakon što ste se zarazili:

  • Osip. Od tri do mesec dana nakon ujeda zaraženog krpelja, može se pojaviti proširena crvena oblast oko mesta uboda.
  • Osip (eritema migrans) se polako širi tokom dana i može se proširiti do 30 centimetara u prečniku. Obično ne svrbi ili boli, ali može biti toplo na dodir.
  • Eritema migrans je jedno od glavnih karakteristika Lajmske bolesti, iako se dešava da se kod nekih pacijenata ne razvije vidljivi osip.
  • Osip mogu pratiti groznica, umor, bolovi u telu, glavobolja, ukočenost vrata i otečeni limfni čvorovi.

Kasniji znaci i simptomi

Novi znaci i simptomi Lajmske infekcije mogu se pojaviti u narednim nedeljama ili mesecima:

  • Osip se može pojaviti i na drugim delovima tela.
  • Bol u zglobovima. Napadi jakog bola u zglobovima i otoka posebno će verovatno uticati na vaša kolena, ali bol može da se prebaci sa jednog zgloba na drugi.
  • Neurološki problemi. Nedeljama, mesecima ili čak godinama nakon infekcije, možete razviti upalu membrana koje okružuju vaš mozak (meningitis), privremenu paralizu jedne strane lica (Bellova paraliza), utrnulost ili slabost udova i oštećenje pokreta mišića.

Lajmska bolest dijagnoza

Lajmska bolest ponekad može biti izazov za dijagnozu.

Zabeleženi su i slučajevi u dosadašnjoj praksi, kada dođe do uboda, ali se tipično crvenilo oko mesta uboda ne pojavi. Infekcija se razvila, ali karakterističan znak za Lajmsku bolest izostaje. Promena na koži ne boli, ne svrbi i vrlo često može proći neprimećeno.

Simptomi na koje dodatno treba obratiti pažnju kod sumnje da se razvila Lajmska bolest su:

  • Opšta slabost
  • Umor
  • Drhtavica
  • Blago povišena telesna temperatura
  • Glavobolja
  • Ukočenost vrata
  • Bolovi u mišićima i zglobovima
  • Natečeni limfni čvorovi vrata ili glave

Ovo su često simptomi koji liče na simptome koje se javljaju kod gripa. Kako su simptomi uglavnom nespecifični, Lajmska bolest može ostati nedijagnostikovana.

Ukoliko se ne reaguje u ranoj fazi bolesti, tokom narednih nedelja i meseci zbog rasejavanja po organizmu, mogu da se jave drugi simptomi, zavisno od organa  koje je infekcija zahvatila.

Dijagnoza Lajmske bolest se postavlja od strane kliničara, a na osnovu simptoma, fizičkih nalaza (npr. osip) i informacije o mogućnoj izloženosti zaraženom krpelju. Laboratorijsko testiranje je od pomoći ako se vrši validiranim metodama, i u vremenskom intervalu predviđenom za testiranje.

Važno je da pacijenti koji sumnjaju na Lajmsku bolest konsultuju svog lekara radi dijagnoze, testiranja i propisivanja odgovarajućeg tretmana. Lekar će uzeti u obzir rezultate testova, kliničku sliku pacijenta i druge relevantne faktore kako bi postavio dijagnozu i preporučio odgovarajući tretman.

Lajmska bolest period inkubacije

Period inkubacije Lajmske bolesti je obično od 3 do 30 dana. Približno 80% ljudi zaraženih B. burgdorferi razvije karakterističan osip u roku od 30 dana od trenutka izlaganja. Eritema migrans je crveni osip koji se širi oko mesta uboda, često praćen simptomima umora, groznice, glavobolje itd.

Kako možemo da se zaštitimo od uboda krpelja i od Lajmske bolesti?

Poštujući preporučene preventivne mere, rizik od ujeda krpelja i dobijanja lajmske bolesti svodite na minimum.

Prva mera prevencije je redovno košenje i održavnje travnatih površina, što znači da bi trebalo da izbegavate visoku travu, posebno neadekvatno odeveni.

Najbolji način da se spreči Lajmska bolest je izbegavanje područja u kojima žive jelenski krpelji, posebno šumovitih, žbunastih područja sa dugom travom.

Dodatna pomoć je i edukacija građana o ponašanju u prirodi.

Kada vreme provodite na izletištima, travnatim i šumskim površinama, trebalo bi da nosite:

  • Kape/kačkete (jer krpelj može da padne sa grane ili ptice),
  • Košulje/majice dugih rukava,
  • Duge pantalone,
  • Da koristite sredstva koja odbijaju krpelje, koja se nanose na odeću i kožu.

VAŽNO: Obavezno se detaljno pregledajte nakon boravka u prirodi, a odeću koju ste nosili istresite i stavite na pranje.

Šta ako do uboda krpelja ipak dođe?

Ako se krpelj nađe u koži posle povratka iz prirode, treba se obratiti stručnoj osobi, lekaru, da bi se krpelj pravilno odstranio.

Zabeležite mesto i vreme uboda i pratite da li će se narednih nedelja pojaviti karakeristična promene na koži.

Ne zaboratite da izabranom lekaru pomenete i ubod krpelja ukoliko ga je bilo (i ako nije došlo do ispoljavanja karaterističnog crvenila), pri pojavi nekog od gore navedenih simptoma lajmske bolesti.

Da li treba da se testiram na Lajmsku bolest ako nemam nikakvih simptoma?

Ukoliko nemate simptome, nije potrebno testiranje na Lajmsku bolest. Neće svaki ubod krpelja rezultirati infekcijom jer nije svaki krpelj zaražen borelijom. Ako se krpelj odmah ukloni, smanjuje se rizik od obolevanja od Lajmske bolesti.

Ukoliko ste imali ujed krpelja, bez odlaganja se konsultujte sa svojim izabranim lekarom ako se pojave promene oko mesta ujeda ili ako imate bilo kakvih nedoumica.

Da li je Lajmska bolest izlečiva?

Ljudi koji se leče odgovarajućim antibioticima u ranim stadijumima Lajmske bolesti obično se brzo i potpuno oporavljaju. Rana dijagnoza i odgovarajući antibiotski tretman Lajmske bolesti mogu pomoći u prevenciji kasne Lajmske bolesti i razvoja lajmskog karditisa i artritisa, kao i neuroloških smetnji.

Da li Lajmska bolest može da se prenese sa jednog čoveka na drugog?

Nije dokazano da se Lajmska bolest može prenositi sa jednog čoveka na drugog dodirom, poljupcem ili intimnim odnosom sa osobom koja ima Lajmsku bolest. Međutim, Lajmska bolest stečena tokom trudnoće može dovesti do infekcije placente i mogućih komplikacija, pa je rana dijagnoza i lečenje ove bolesti jako važna tokom trudnoće.

Nema zvaničnih podataka o mogućnosti prenošenja Lajmske bolesti kroz majčino mleko ili transfuzijom krvi.

Laboratorijska dijagnostika lajmske bolesti

Prema aktuelnim preporukama dijagnoza lajmske bolesti se postavlja serološki, određivanjem specifičnih antitela u krvi.

Prvo se radi određivanje specifičnih antitela, a u cilju potvrde se primenjuje Western blot test.

U Beo-lab laboratorijama dostupni su vam testovi za dijagnostiku lajmske bolesti:

Istovremeno, odstranjeni krpelj može biti sačuvan i odnet na pregled kako bi se utvrdilo da li je krpelj zaražen bakterijom Borelija burgorferi. U pitanju je test Borrelia Burgdorferi (Lajmska bolest) PCR – iz krpelja.

Doneti krpelj mora da bude ceo i da od trenutka odstranjivanja iz kože pa do donošenja na analizu bude čuvan u posudici sa fiziološkim rastvorom ili običnom vodom i to ne duže od 24 do 48 sati.

Sve navedene analize možete poručiti i platiti i online preko e-laboratorije, čime skraćujete vreme zadržavanja u laboratoriji na minimum.

NAPOMENA:

  • Vreme detekcije antitela: Testovi za Lajmsku bolest detektuju prisustvo antitela koja telo proizvodi kao odgovor na infekciju B. burgdorferi. Period do nastanka merljivih nivoa antitela u krvi može potrajati nekoliko nedelja.
  • Antitela mogu biti prisutna u krvi nekoliko nedelja nakon infekcije, pa je moguće dobiti negativne rezultate testa ako je osoba nedavno zaražena (rano testiranje).S druge strane, pozitivan rezultat testa na antitela ne mora uvek značiti da je pacijent trenutno inficiran, već da je možda prethodno preležao Lajmsku bolest.
  • Protokoli praćenja i lečenja: Praćenje IgM i IgG antitela na B. burgdorferi može biti korisno u dijagnostici i praćenju stanja pacijenta. Međutim, odluke o testiranju, interpretaciji rezultata i lečenju treba da obavi izabrani lekar koji ima uvid u zdravstveno stanje pacijenta. Lekar će uzeti u obzir i druge simptome, istoriju pacijenta i faktore rizika pre donošenja dijagnoze i planiranja terapije.

Za sve dodatne informacije oko laboratorijske dijagnostike lajmske bolesti dostupne u Beo-lab laboratorijama , budite slobodni da nas pozovete na broj telefona +38111362288 ili nam pišete na office@beo-lab.rs

Ukoliko Vam se sviđa članak podelite ga sa prijateljima.

Facebook
LinkedIn

Podeli na mrežama:

Facebook
LinkedIn

Najnovije objave

Preventivni paneli

Pošaljite poruku

Poruči analize onlajn

Samo u Beo-lab laboratorijama laboratorijske analize možete poručiti onlajn.

  • Prednost pri dolasku u laboratoriju
  • Obavite konsultacije pri izboru analiza
  • Kupite testove svojim članovima porodice