Call Centar: +381 11 3622888

Renin

Šifra: ME51 Kategorija:
Vreme izdavanja rezultata: 3 radna dana
Uzorkovanje: Vađenje krvi
Kratak opis analize:

Renin je enzim koji se proizvodi u bubrezima kao odgovor na promene u krvnom pritisku, zapremini krvi i koncentraciji natrijuma u organizmu. Putem sistema renin-angiotenzin-aldosteron (RAA), renin ima ključnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska i ravnoteže natrijuma i vode u organizmu. Određivanje nivoa renina se primenjuje za procenu funkcije bubrega, dijagnostikovanje uzroka hipertenzije i poremećaja ravnoteže elektrolita, na osnovu čega se prepisuje adekvatna terapija, čime se poboljšava kontrola krvnog pritiska.

Cena:

2,400.00din

Vađenje krvi
Imunohemija logo Beo-lab

Šta je renin?

Renin je enzim koji se sintetiše i odlaže u jukstaglomerularnim ćelijama smeštenim duž arteriola u glomerulima bubrega. Njegovo izlučivanje je stimulisano smanjivanjem perfuzionog pritiska u jukstaglomerularnom aparatu i gubitkom natrijumovih jona. Nakon izlučivanja, renin deluje na angiotenzinogen koji se sintetiše u jetri i razlaže ga do angiotenzina I. Inaktivan angiotenzin I se pod dejstvom angiotenzin konvertujućeg enzima (ACE) u plućima i plazmi prevodi u aktivan angiotenzin II, koji stimuliše izlučivanje aldosterona, čija je glavna fiziološka uloga da podstiče izlučivanje kalijuma, a zadržava natrijum i vodu, čime se povećava volumen krvi i krvni pritisak (npr. kada se ne unosi dovoljno tečnosti tokom intenzivnog znojenja). Angiotenzin II takođe dovodi do vazokonstrikcije što za posledicu ima povećanje krvnog pritiska. Dakle, sistem renin-angiotenzin-aldosteron (RAA) pomaže u održavanju stabilnog krvnog pritiska i obezbeđuje ravnotežu elektrolita i vode u organizmu.

Kada se određuje renin?

Određivanje renina se posebno preporučuje kod osoba sa visokim rizikom od bubrežnih oboljenja (dijabetes, hipertenzija) i u slučajevima kada je potrebna preciznija procena funkcije bubrega. Pored toga, određivanje nivoa renina je od značaja u identifikaciji uzroka sekundarne hipertenzije (renovaskularna hipertenzija ili primarni hiperaldosteronizam), kao i kod procene efikasnosti terapije za regulaciju krvnog pritiska i poremećaja elektrolita.

Kako promene u nivou renina mogu biti uzrokovane bolestima nadbubrežnih žlezda, kao što je primarni hiperaldosteronizam ili feohromocitom, određivanje renina se primenjuje i za dijagnostikovanje adrenalnih poremećaja. Za procenu funkcije sistema renin-angiotenzin-aldosteron (RAA), određivanje nivoa renina se obično sprovodi zajedno sa merenjem nivoa aldosterona.

Uzorkovanje

Analiza renin podrazumeva uzimanje uzorka venske krvi ujutru našte. Kako položaj tela može uticati na nivo renina, često se preporučuje ležeći položaj najmanje 30 minuta pre uzimanja uzorka.

Priprema za analizu

Za analizu renin se preporučuje odmor i izbegavanje stresa, jer stres može povećati nivo renina u krvi. Pre analize, obavestite lekara o ishrani, kao i unosu lekova poput ACE inhibitora, diuretika ili beta-blokatora, koji takođe mogu uticati na nivo renina.

Vreme izdavanja rezultata

Rezultat se izdaje za 3 radna dana.

Tumačenje dobijenih rezultata

Rezultate testa tumači lekar koji je uputio na ovo testiranje u skladu sa kliničkim stanjem pacijenta.

  • Povišeni nivoi renina: mogu ukazivati na povišen krvni pritisak zbog smanjenog protoka krvi kroz bubrege, kao što je slučaj kod renovaskularne hipertenzije, ili mogu biti povezani sa primarnim hiperaldosteronizmom, gde nadbubrežne žlezde prekomerno luče aldosteron.
  • Niski nivoi renina: mogu biti povezani sa sekundarnom hipertenzijom uzrokovanom bolestima nadbubrežnih žlezda (npr. Cushingova bolest ili primarni hiperaldosteronizam) ili sa prekomernim unosom soli.

Za pravilnu interpretaciju rezultata potrebno je imati u vidu da određeni faktori mogu uticati na nivo renina, poput:

  • promene u položaju tela mogu uticati na krvni pritisak i protok krvi kroz bubrege (stajanje i sedenje – povišene vrednosti, zbog čega se preporučuje ležeći položaj najmanje 30 minuta pre uzimanja uzorka);
  • ishrana i unos natrijuma (nivo renina obrnuto proporcionalan unosu soli);
  • stres (može povisiti nivo renina);
  • unos nekih lekova (ACE inhibitori, ARB, diuretici i beta-blokatori).

Renin je povišen kod stenoze renalne arterije, tumora koji produkuju renin (nefroblastom ili Wilms-ov tumor, feohromocitom), sekundarnog hiperaldosteronizma, Bartter-ovog sindroma, kao i u trudnoći, fizičkom stresu, anoreksiji i dehidrataciji uzrokovanoj bilo laksansima i diureticima, bilo drugim lekovima. Primena lekova kao što su diuretici, ACE-inhibitori, antagonisti kalcijuma dovodi do povećanja renina u krvi.

Snižene vrednosti renina javljaju se kod primarnog hiperaldosteronizma, Liddle-ovog sindroma, upotrebe lekova kao što su beta-blokatori, ibuprofen, aspirin, indometacin.

Primarni aldosteronizam (adenom, karcinom, adrenalna hiperplazija)
Sekundarni aldosteronizam (renovaskularne bolesti, deficit natrijuma, srčana insuficijencija sa ascitesom, trudnoća), Adisonova bolest

Beo-lab patronažna služba 7 dana u nedelji

Zakažite dolazak našeg patronažnog tima na vašu adresu i platite unapred uslugu patronaže, kao i potrebne analize, platnom karticom putem E-laboratorije.

Korišćenjem E-laboratorije, zadržavanje našeg stručnog tima u vašem domu će biti minimalno.